Ugovori EU-a i farmaceutskih kompanija o nabavi cjepiva protiv covida-19 trebaju biti transparentni kako bi se sačuvalo povjerenje građana u odgovor Unije na krizu izazvnu pandemijom, istaknuli su u petak eurozastupnici Romana Jerković i Tomislav Sokol na konferenciji za medije.  

Europarlamentarci  Romana Jerković  (SDP/S&D) i Tomislav Sokol (HDZ/EPP) te predsjednik Hrvatske liječničke komore Krešimir Luetić su na  konferenciji “Europska unija i zdravlje”, koju je organizirao Ured Europskog parlamenta u Hrvatskoj, govorili o o zajedničkom europskom odgovoru na pandemiju koronavirusa, dostupnosti i učinkovitom provođenju cijepljenja te prijedlozima za jačanje suradnje država članica u području zdravstvene politike.

“Europska unija pokazala je zajedništvo i solidarnost čime je zagarantirala da će svi građani dobiti cjepivo jednake kvalitete i po jednakoj cijeni. Ipak, činjenica je da problemi postoje”, započela je konferenciju Romana Jerković rekavši se da imamo pravo znati što je sadržaj i koje su odredbe ugovora između Europske unije i farmaceutskih kompanija koje proizvode cjepivo protiv covida-19.

“Zastupnici nisu zadovoljni s informacijama koje su dobili od Europske komisije, kada bi bilo jasno sto se u ugovorima s farmaceutskim tvrtkama nalazi povjerenje zastupnika, a onda i građana bilo puno veće“, istaknula je Jerković.

Na nju se nadovezao i zastupnik Tomislav Sokol istaknuvši da bi transparentniji ugovori spriječili različita tumačenja kakve svakodnevno dobivamo, gdje je za primjer naveo da direktor AstraZenece izlazi s tumačenjima koji su suprotni s onima Komisije. 

Čelnik AstraZenece Pascal Soriot rekao je u srijedu da ugovor potpisan s Europskom unijom nije obvezujući i pozvao je europske vlade, koje bjesne zbog kašnjenja isporuka cjepiva, da ne budu toliko osjetljive.

“Europska unija uložila je jako puno sredstava u istraživanje i razvoj cjepiva što je još jedan razlog zašto EU mora dobiti svoj dio. Ništa dakako preko reda, samo se treba ispoštovati potpisano. Bitno je naglasiti da države članice ne mogu same rješavati probleme već je ključno da se drže skupa”, istaknuo je Sokol.

Sokol je ocijenio da je problem što su klauzule ugovora takve da sadržavaju tajne informacije i podsjetio da Europska unija raspolaže mehanizmima koji farmaceutske kompanije mogu natjerati na poštovanje ugovora sklopljenih s Europskom komisijom. „Krajnja mjera bila bi zabrana izvoza iz pogona u EU-u, ali ja se nadam da će razum pobijediti i da će se dogovor postići. Trebamo dati podršku Europskoj komisiji“ , zaključio je.  

Jerković je podsjetila je da je Hrvatska u pandemiji, upravo zahvaljujući EU članstvu, mogla koristiti program SURE u iznosu od oko milijardu eura, čime je spriječen val masovnog otpuštanja i gubitka radnih mjesta. 

SURE je jedna od triju sigurnosnih mreža vrijednih ukupno 540 milijardi eura koja je namijenjena očuvanju radnih mjesta, poduzećima i državama članicama.

“Tu su i sredstva iz Fonda solidarnosti EU-a koji je morao doživjeti reformu kako bi se potpore mogle usmjeriti prema rješavanju hitnih potreba u javnom zdravlju. Nakon toga došao je ključni instrument, EU sljedeće generacije, vrijedan 750 milijardi eura, a taj će se novac osim izravno u oporavak, ulagati u zelenu i digitalnu tranziciju”, istaknula je i dodala da “moramo biti pametni s nacionalnom razvojnom strategijom o kojoj raspravljamo, mudro i vizionarski odrediti prioritete“.

Jerković i Sokol ocijenili su da će programom EU za zdravlje poboljšati pripravnost zemalja članica za prekogranične prijetnje, povećati otpornost sustava na epidemije te smanjiti jaz u pogledu kvalitete zdravstvenih sustava unutar EU odnosno između zemalja članica. 

Sokol se zalažio i za zajedničku europsku nabavu i za druge lijekove te za smanjenje razlika u zdravstvenoj skrbi između europskog istoka i zapada.  

“Zagovaram uspostavu medicinskih centara izvrsnosti na razini Europe, Hrvatska bi recimo mogla biti centar za transplantaciju”, rekao je Sokol te pojasnio da bi pojedine ustanove koje su već vrhunske u nekoj vrsti zahvata trebale postati središta u kojima bi se pružalo liječenje građanima iz cijelog EU-a. 

Govoreći o financiranju zdravstvenih projekata u idućem proračunskom razdoblju od 2021. do 2027. godine podsjetio je da će upravo zalaganjem Europskog parlamenta u okviru programa EU za zdravlje članicama na raspolaganju biti oko 5 milijardi eura, čak 12 puta više nego u prošlom razdoblju od sedam godina.

Uoči Svjetskog dana borbe protiv raka, na konferenciji se raspravljalo i o prijedlozima Europskog parlamenta za prevenciju te bolesti koja je drugi vodeći uzrok smrtnosti u državama članicama. Parlament je lani osnovao i poseban odbor za borbu protiv raka, a zastupnici Jerković i Sokol njegovi su aktivni članovi.

“Trebamo veliki naglasak staviti i na preventivne programe, do 2030. planiramo smanjiti pušenje duhanskih proizvoda u Uniji za 5 posto, do 2024. unijeti u škole puno veću količinu kvalitetnih obroka”, istaknula je Jerković i naglasila da važnu ulogu u tome imaju i štetni utjecaji na okoliš koje treba smanjiti. 

Sokol je na kraju naglasio kako je “potrebno je ujednačiti kvalitetu zdravstvene zaštite u svim državama Europske unije”.

Luetić se osvrnuo na stanje s brojkama istaknuvši da je s obje doze cijepljeno oko deset tisuća zdravstvenih djelatnika, ali i da procijepljenost 70 posto stanovništva u Hrvatskoj nije moguće do ljeta, kakve su bile prve procjene, već eventualno do jeseni ili zime ove godine.

“Događa se jedan paradoks da i oni zdravstveni radnici koji su htjeli pričekati, svi žele biti što prije cijepljeni – sto je izvrsno, povećava se broj zainteresiranih, medu liječnicima je izrazito visok, drugi zdravstveni djelatnici – kod njih je nešto drugačije”, istaknuo je Luetić.

(Hina) 

Leave a Reply