Sljedeći tjedan čelnici država članica EU-a održat će virtualni sastanak na vrhu, prije toga predviđena su tri ministarska sastanka, a Europski parlament održava dvodnevnu plenarnu sjednicu.

Čelnici država članica trebali su se u četvrtak i petak okupiti na fizičkom sastanku na vrhu na redovitom proljetnom sastanku na vrhu, ali je u nedjelju objavljeno da okupljanja neće biti i da će se sastanak održati virtualno, video-vezom zbog velikog rasta broja zaraženih koronavirusom u većini država članica.

Na dnevnom redu više je tema: epidemiološka situacija i koordinacija borbe protiv covida-19, proizvodnja i distribucija cjepiva, odnosi s Rusijom, situacija u istočnom Sredozemlju, jedinstveno tržište, industrijska politika, digitalna transformacija, te međunarodna uloga eura.

Čelnici će između ostaloga razgovarati o problemima u proizvodnji i distribuciji cjepiva te digitalnim potvrdama koje bi trebale olakšati putovanja tijekom pandemije.

Austrija i nekoliko zemalja srednje i istočne Europe, među kojima i Hrvatska, traže korektivni mehanizam za distribuciju cjepiva protiv covida-19 u Europskoj uniji.

Do neravnomjerne raspodjele došlo je zbog toga što je jedan od proizvođača cjepiva, britansko-švedska tvrtka AstraZeneca, višestruko podbacila u proizvodnji cjepiva u odnosu na doze na koje se ugovorom obvezala.

Zato su one zemlje koje su najviše naručile od toga proizvođača ostale zakinute, jer su računajući na AstraZenecino cjepivo, odustale od količine doza drugih proizvođača koju su mogle naručiti u količini sukladno udjelu svoga stanovništva u ukupnoj populaciji u EU-u.

Taj dio doza od kojih su te države odustale preusmjeren je zajedničkim dogovorom u druge članice, tako da je dio njih dobio znatno više doza nego što bi im pripadalo po načelu broju stanovnika.

U ublažavanju tih neravnoteža moglo bi pomoći ubrzavanja isporuke BioNTech/Pfizera, koji su najavili da će u drugom tromjesečju isporučiti 10 milijuna doza, koje su inače bile predviđene za isporuku u drugoj polovici godine te početak isporuke cjepiva tvrtke Johnson&Johnson.

Čelnici će razgovarati i o mogućnosti pooštravanja kontrole izvoza cjepiva, što je u srijedu najavila predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen.

Predsjednica Komisije je na konferenciji za novinare rekla da je potrebno pooštriti pravila o izvozu cjepiva protiv covida-19 u one zemlje koje imaju veću stopu procijepljenosti i koje ograničavaju izvoz cjepiva proizvedenog na njihovu teritoriju. 

To se uglavnom odnosi na Veliku Britaniju u koju je iz EU-a izvezeno 10 milijuna doza cjepiva, dok u suprotnom smjeru uopće nije bilo izvoza.

Non-paper o BiH

U ponedjeljak se u Bruxellesu sastaju ministri vanjskih poslova država članica. Šefovi diplomacija razgovarat će o stanju u Rusiji, Venezueli, zapadnom Balkanu, Gruziji, te Mjanmaru.

Šest zemalja članica, Hrvatska, Slovenija, Mađarska, Bugarska, Grčka i Cipar predstavit će zajednički “non-paper” o Bosni i Hercegovini.

U tom dokumentu ističu da BiH mora ostati u središtu pozornosti EU-a, da je članstvo te zemlje u EU-u i prioritet i težnja, a da bi se to ostvarilo potrebna je sveobuhvatna transformacija cijelog društva.

Jedan od prvih ciljeva na tom putu je stjecanje kandidatskog statusa, za što je potrebno ispuniti 14 prioriteta koje je definirala Europska komisija.

U dokumentu se kaže da je Bosna i Hercegovina utemeljena na načelu jednakosti triju konstitutivnih naroda i svih njezinih građana bez obzira u kojem djelu države žive.

Kako bi ispunila političke kriterije, Bosna i Hercegovina mora provesti presude Europskog suda za ljudska prava.

“Fragmentirani politički krajolik, kao i ozračje nepovjerenja između političkih predstavnika u Bosni i Hercegovini često uzrokuje funkcionalnu blokadu institucija i nazadovanje u ključnim reformama. Samo uz čvrsto sidrenje za europske vrijednosti i i standarde građanskih i političkih prava sva tri konstitutivna naroda i svih njezinih građana, država može ojačati svoju stabilnost i napredovati. Da bi se to ostvarilo, ključne reforme, uključujući reformu izbornog zakona trebaju biti usvojene bez daljnjih odgađanja prije općih izbora 2022. godine”, kaže se u dokumentu.

U ponedjeljak i utorak se održava i sastanak ministara poljoprivrede i ribarstva. U utorak je predviđena video-konferencija ministara za europske poslove.

Sjednica Europskog parlamenta

U srijedu i četvrtak se održava mini-plenarna sjednica Europskog parlamenta.

Zastupnici će između ostaloga u srijedu razgovarati, a u četvrtak glasati o rezoluciji o održivom turizmu.  U tekstu rezolucije zatražit će se od zemalja članica da u svoje nacionalne planove za oporavak od posljedica pandemije uvrste turizam i da razmotre privremeno smanjenje PDV-a na sektore turizma i putovanja.

U četvrtak je predviđena rasprava o izvješćima o napretku Albanije, Kosova, Sjeverne Makedonije i Srbije.

U petak će u Europskom parlamentu, pred skupinom za praćenje demokracije, vladavine prava i temeljnih prava nastupiti slovenski premijer Janez Janša, ministar kulture Vasko Simoniti i ombudsman Peter Svetina.

Stanje demokracije i sloboda medija u Sloveniji sve više privlače pozornost Europskog parlamenta, gdje se čuju oštre kritike na račun premijera Janše i njegovog odnosa prema medijima.

U srijedu će se u Europskom parlamentu održati prvi sastanak izvršnog odbora Konferencije o budućnosti Europe.

Supredsjedatelji toga odbora bit će potpredsjednica Komisije Dubravka Šuica, portugalska ministrica za europske poslove Ana Paula Zacarias i kao predstavnik Europskog parlamenta, liberalni zastupnik Guy Verhofstadt.

(Hina)

Leave a Reply