Europski parlament zatražio je u četvrtak reviziju postojećih EU standarda za kvalitetu zraka i uvođenje strožih nadzora provođenja mjera poboljšanja kvalitete zraka u zemljama članicama.

Izvješće o provedbi direktiva o kvaliteti zraka reviziju, koje su europarlamentarci  usvojili u četvrtak, fokusirano je na dvije direktive o kvaliteti zraka kojima se utvrđuju standardi kvalitete zraka te odredbe koje osiguravaju da sve države članice na usklađen način vrše nadzor i procjenu kvalitete zraka.

Europski parlament je izvješće usvojio s 425 glasova za, dok je 109 zastupnika glasovalo protiv, a 153 su bila suzdržana.

U izvješću se ocjenjuje da je u razdoblju 2000.–2018. došlo do općeg smanjenja emisija zahvaljujući politikama EU-a, što je dovelo do znatnog odvajanja emisija od gospodarske aktivnosti, no da se kvaliteta zraka nije poboljšala u istoj mjeri te i dalje ima ozbiljan utjecaj na ljudsko zdravlje i okoliš, pa je potrebno uložiti dodatne napore kako bi se osiguralo zdravlje europskih građana i okoliša.

Direktive EU-a o kvaliteti zraka bile su učinkovite u području utvrđivanja zajedničkih standarda EU-a za kvalitetu zraka i olakšavanja prikupljanja i razmjene informacija o kvaliteti zraka, no nisu bile uspješne kada je riječ o smanjenju onečišćenja zraka i njegovih štetnih učinaka, ocjenjuje EP i upozorava da većina država članica nije ispunila standarde kvalitete zraka niti su poduzele dostatne mjere kako bi se prekoračenja svela na najmanju moguću mjeru.

Na raspravi o ovoj temi, koja se održala u srijedu, izvjestitelj Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane, Javier Lopez (S&D), istaknuo je da je cilj da se standardi kvalitete zraka usklade s najnovijim znanstvenim saznanjima i recentnim preporukama Svjetske zdravstvene organizacije, s obzirom na to da su aktualni zakoni i standardi zastarjeli.

“Naše zakonodavstvo po pitanju kvalitete zraka je iz 80-ih godina, a naši trenutni standardi stari su od 15 do 20 godina, znanost je u međuvremenu napredovala, postoje dodatna područja koja moramo pokriti”, istaknuo je Lopez na raspravi u Europskom parlamentu koja je održana u srijedu.

“Od onečišćenja zraka umire 400.000 ljudi godišnje, riječ je o preuranjenim smrtima od kardiovaskularnih oboljenja, karcinomima i drugih bolesti, a pogođene su uglavnom najranjivije skupine, djeca, stariji”, istaknuo je Lopez u izvješću o provedbi direktiva o kvaliteti zraka.

Lopez je dodao da je pitanje onečišćenja zraka također pitanje jednakosti, odnosno nejednakosti, s obzirom na to da su neka područja znatno onečišćenja od drugih. Istaknuo je također utjecaj onečišćenja zraka ne samo na ljude, nego i na prirodu, posebno na bioraznolikost.

“Želimo odaslati četiri ključne poruke, kao prvo, želimo uskladiti standarde za kvalitetu zraka s kriterijima Svjetske zdravstvene organizacije. Zatim, moramo poboljšati sustav nadzora i uzimanja uzoraka, a nacionalni planovi moraju biti učinkoviti i provedeni u praksi, i četvrto, moramo imati učinkovite mehanizme provedbe svih tih odredbi”, rekao je Lopez.

Naime, kako je istaknuto na raspravi, brojne države članice ne ispunjavaju postojeće zadane standarde te je, kako navodi Lopez, potrebno razmisliti o mehanizmima koji će prisiliti sve države članice da se pridržavaju standardiziranih odredbi.

Povjerenik Europske komisije za Okoliš, oceani i ribarstvo, Virginijus Sinkevičius se složio kako EU treba revidirati svoje standarde ocjene kvalitete zraka.

“Moramo brzo djelovati, potrebno je hitno revidirati postojeće standarde i uskladiti ih s najnovijim preporukama Svjetske zdravstvene organizacije, želimo iznijeti zakonodavne prijedloge u drugoj polovici iduće godine”, rekao je

Sinkevičius je naveo da se očekuje da će Svjetska zdravstvena organizacija iznijeti revidirane smjernice u nadolazećim mjesecima.

U raspravi je, između ostaloga, istaknuto da je problem onečišćenja zraka posebno prisutan u istočnoj i srednjoj Europi, kako je naglasila Pernille Weiss iz Europske pučke stranke.

Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, najštetnije onečišćujuće tvari za ljudsko zdravlje u Europi su lebdeće čestice, dušikov dioksid i prizemni ozon, pri čemu su lebdeće čestice vodeći uzrok smrti u ukupnom broju preuranjenih smrti.

Trenutačno glavni strateški dokument EU-a o kvaliteti zraka je program Čisti zrak za Europu koji je donesen 2013. s dva glavna cilja, a to su smanjenje broja slučajeva preuranjenih smrti prouzrokovanih lebdećim česticama i prizemnim ozonom za 52 posto te smanjenje površina ekosustava na kojima su premašene granične vrijednosti eutrofikacije na 35 %. 

U europskom zelenom planu istaknuta je potreba za opsežnijim pristupom problemu onečišćenja zraka.

Politički okvir EU-u inače obuhvaća dvije direktive o kvaliteti zraka čiji je ključni cilj utvrđivanje zajedničke metode praćenja i procjene kvalitete zraka te uspostava standarda kvalitete zraka, Direktivu o nacionalnim gornjim graničnim vrijednostima emisija, te nekoliko zakonodavnih akata vezanih uz onečišćenje zraka koje je uzrokovano određenim sektorima kao što su industrija i promet.

(Hina) 

Foto: Denis Kaštelan

Leave a Reply